BLOG | Blockchain: nove (i neslućene) primene
Mob. +381 65 2096 852 Mob. +381 65 2096 682 Tel. +381 11 201 55 00
< Nazad
24.04.2019

Blockchain: nove (i neslućene) primene

Prema izveštaju Svetskog ekonomskog foruma, do 2027. godine će oko 10% svetskog BDP-a biti skoncentrisano u tehnologiji baziranoj na blockchain-u.

 

Možda vam je već poznato, ali da ipak ukratko ponovimo:

 

Blockchain je tehnologija pomoću koje funkcioniše bitcoin (i svaka druga kripto valuta) i predstavlja lančani spisak svih transakcija koje su u okviru određene valute ikada ostvarene. Jednostavnije rečeno, blockchain je jedan veliki fajl u kojem je zapisan svaki trenutak u kojem je neko kupio bitcoin-e (u nastavku ćemo spominjati samo njih), a nijednu od upisanih transakcija više niko i nikada ne može da obriše ili izmeni, zahvaljujući (da tako pojednostavljeno kažemo) digitalnim „karikama“ koje ih povezuju. Da bi se nova transakcija upisala (i dodala nova karika u lancu), potrebno je nasumično pronaći broj koji se jedini uklapa u kriptografski kod. Ovom kodu nedostaje još samo taj jedan delić da bi bio validan (a zove se „nonce“) i tek kada se on pronađe, nova transakcija može da se odobri i „sklopi“ u lanac. Nalaženje ovog broja je posao takozvanih majnera, obično udruženih u hiljade računara koji redom nagađaju i generišu slučajne brojeve, sve dok se neki od njih ne uklopi u kriptografski kod.

 

Prvi majner koji validuje transakciju nagrađuje se u kripto novcu (dobija bitcoin-e), jer osoba koja je nekome uplatila novac dodaje još dolar-dva (u bitcoin-ima) kao nagradu za majnera koji je prvi pogodio broj i time omogućio da se transkacija uopšte realizuje. Drugi izvor nagrade je određena suma bitcoin-a koja se automatski generiše „ni iz čega“.

 

Ali nije sve u kripto novcu, jer blockchain tehnologija generiše još jednu važnu vrednost, a to je sigurnost.

 

Centralni blockchain registar jednostavno ne postoji. Svaka nova transakcija se momentalno ažurira kod onih koji su dobrovoljno odlučili da učestvuju u procesu (zovu se „nodovi“). Svako od njih na svom kompjuteru čuva uvek svežu kopiju fajla registra transakcija. Ne postoji “centralni autoritet”, nema posrednika, a sam sistem je projektovan da se novi bitcoin-i stvaraju isključivo „rudarenjem“. Ali pazite, njihov kreator, Japanac Satoshi Nakamoto je projektovao sistem u kojem je nagrada za majnere poznata unapred i prepolovljava se na svake 4 godine. Takođe, on je u startu ograničio algoritam tako da ukupan broj bitcoin-a koji mogu da se stvore bude 21 milion. Do danas je generisano oko 80% od ove sume, oko 17 miliona, a što je više bitkoin-a nagrada je sve manja, pa se tako dodatno sprečava inflacija. Kada majneri budu stvorili 21 milion bitcoin-a, zarađivaće samo od transakcija.

 

I sada dolazimo do glavne teme ovog bloga. Jer je, nakon uspešne primene u razvoju kriptovalute bitcoin i njenih pratećih sistema, shvaćeno da blockchain tehnologija može imati i razne druge  primene i da pristup koji podrazumeva direktnu realizaciju transakcija (umesto centralizovane) može da promeni mnoge sfere ljudske delatnosti.

Bilo koje vlasništvo, kao što su vlasništvo stana, kuće, zemlje, automobila, ali i informacije o poreklu imovine, medicinskim podacima, pravu intelektualne svojine – sve je ovo idealno za primenu blockchain-a, pa neke države već rade na tome da ga integrišu u razne oblasti privrednog i društvenog života, a posebno tamo gde postoji visok rizik od prevara, malverzacija, mita i korupcije.

Korupcija često služi da se neke informacije zataškaju – da se promene, zaborave i obrišu zauvek, i zbog toga se smatra da bi blockchain drastično smanjio npr. državnu korupciju. Zahvaljujući njemu, poreklo novca, stana ili aviona postaje informacija koja nikada ne može da se zataška, jer je nemoguće manipulisati matematički nepromenljivim unosima u blockchain-u.

 

Možda najveći potencijal za primenu blockchain-a postoji u industriji nekretnina, gde vlasnik nepokretnosti može da izvrši prenos bez ikakve interakcije sa registrom ili javnim beležnikom, a svaki novi transfer imovine postaje deo zapisanog lanca vlasništva. Na isti način ova tehnologija može biti korišćena i za registre privrednih subjekata, čuvanje i ažuriranje medicinskih kartona, vođenje matičnih knjiga rođenih, umrlih i venčanih, ali i prilikom ostvarivanja glasačkih prava na izborima, a bez fizičkog prisustva na izbornom mestu…

 

Takođe, blockchain može biti korišćen i za automatsko zaključivanje ugovora, bez ličnog prisustva ili svođenjem aktivnog delovanja ugovornih strana na minimum, što otvara široko polje primene, a bez potrebe za centralizovanim platformama ili poslovnim bankama (tkzv. pametni ugovori; smart contracts).

 

Uopšte, primena blockchain-a u svim oblastima u kojima danas postoje posrednici dovešće do toga da oni postanu suvišni, na radost ugovornih strana. Pametni ugovori (smart contracts) koji su jednom usaglašeni sami izvršavaju svoje klauzule, bez potrebe za posredovanjem.

 

Takođe, primena u obrazovanju bi značajno umanjila mogućnost zloupotrebe i falsifikata diploma i sertifikata, a u raznim lancima snabdevanja, kontroli ličnih podataka koji se koriste u marketinške svrhe, deljenju ličnih računarskih resursa i plaćanju unutar igara i aplikacija, blockchain otvara razvoj stotina novih servisa baziranih na ovoj tehnologiji.

 

Neki, naravno, neće opstati na tržištu, dok će neki od njih uneti korenite promene u način na koji živimo i radimo. Ljudi vični blockchain tehnologiji grade lanac buduće komunikacije i novu globalnu infrastrukturu. Ako naučiš to što oni znaju, moći ćeš da menjaš svet. Srbija važi za jednu od 5 zemalja u samom svetskom vrhu po broju blockchain programera i stručnjaka. Upiši kurs blockchain programiranja u Code centru i priključi se najaktivnijim blockchain programerima u zemlji i svetu.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *